Zakon o elektronskim otpremnicama
Šta privreda mora da zna u 2026. godini?

Foto: iStock/Andrey Popov / istockphoto.com
Posle elektronskih faktura, privredu u Srbiji čeka sledeći korak digitalizacije: elektronske otpremnice. Zakon o elektronskim otpremnicama (u daljem tekstu: Zakon) uvodi obavezu da se kretanje robe evidentira elektronski, kroz centralni informacioni sistem. Nove obaveze direktno utiču na logistiku, promet robe i interne procese, a neusklađenost može dovesti do visokih novčanih kazni i problema tokom inspekcijskog nadzora.
Zašto je tema važna baš sada? Prema izmenama Zakona, u postupcima nadzora se zaključno sa 1. januarom 2027. godine ne uzimaju u obzir eventualne greške u podacima iz poslatih elektronskih otpremnica i elektronskih prijemnica. Kompanije, dakle, praktično imaju vremena do kraja ove godine da uspostave i provere svoje procese, dok greške još nemaju prekršajne posledice.
Cilj Zakona je veća transparentnost u prometu robe, bolje praćenje logističkih tokova i dalja digitalizacija poslovanja u Republici Srbiji. Za veliki broj privrednih subjekata obaveza je delimično već počela (promet akciznih proizvoda ili poslovanje sa subjektima javnog sektora), a od 1. oktobra 2027. godine proširuje se i na opšti promet robe između subjekata privatnog sektora.
1. Šta je elektronska otpremnica?
Elektronska otpremnica (e-otpremnica) je dokument koji prati kretanje robe. Šalje se, prima i čuva putem centralnog informacionog sistema. Njena svrha je da obezbedi pouzdanu evidenciju fizičkog kretanja robe, nezavisno od fakture i poreskih dokumenata.
Uz e-otpremnicu, sistem predviđa i elektronsku prijemnicu (e-prijemnicu). Njome primalac prihvata ili odbija isporučenu robu, u celosti ili delimično, i evidentira eventualna odstupanja u količini ili nedostatke u kvalitetu.
2. Ko je obveznik?
Obaveza korišćenja sistema odnosi se pre svega na:
- subjekte javnog sektora;
- subjekte privatnog sektora, odnosno obveznike PDV-a;
- lica koja nisu obveznici PDV-a, ako učestvuju u otpremi, kretanju ili prijemu akciznih proizvoda;
- operatere prevoza;
- prevoznike, u delu koji se odnosi na predstavljanje e-otpremnica tokom inspekcijskog nadzora.
Zakon se ne primenjuje na fizička lica koja nisu obveznici poreza na prihod od samostalne delatnosti.
3. Od kada se primenjuju obaveze?
Zakon se primenjuje u fazama:
| Datum | Šta se primenjuje |
|---|---|
| 1. januar 2026. | Slanje i prijem e-otpremnica kada u kretanju robe učestvuju subjekti javnog sektora; slanje e-otpremnica od subjekata privatnog sektora ka subjektima javnog sektora; slanje i prijem e-otpremnica za akcizne proizvode (npr. ako vaša kompanija kupuje ili prodaje kafu, gorivo, cigarete i slično); predstavljanje e-otpremnica tokom inspekcijskog nadzora u ovim slučajevima. |
| Zaključno sa 1. januarom 2027. | Prelazni period: u postupcima nadzora ne uzimaju se u obzir eventualne greške u podacima iz poslatih e-otpremnica i e-prijemnica. |
| 1. oktobar 2027. | Prijem e-otpremnica od strane subjekata privatnog sektora, kao i slanje e-otpremnica kada su i pošiljalac i primalac iz privatnog sektora (uključujući interne premeštaje robe). |
4. Kako sistem funkcioniše u praksi?
Postupak ima četiri osnovna koraka:
- Pošiljalac kreira i šalje e-otpremnicu pre nego što roba krene.
- Prevoznik koristi dokument tokom transporta i po potrebi ga pokazuje inspekciji.
- Primalac potvrđuje fizički prijem robe.
- Primalac šalje e-prijemnicu kojom prihvata ili odbija isporuku, u celosti ili delimično.
Ako primalac isporuku prihvati ili odbije samo delimično, u e-prijemnici navodi utvrđena odstupanja ili nedostatke. Najvažniji rokovi i posledice njihovog propuštanja su:
| Obaveza | Rok | Ako se rok propusti |
|---|---|---|
| Potvrda fizičkog prijema | Na dan preuzimanja, najkasnije tri radna dana od početka prijema | E-otpremnica prestaje da važi istekom 30 dana od početka kretanja robe |
| Slanje e-prijemnice | Osam dana od potvrde fizičkog prijema | Privatni sektor: otpremnica se smatra odbijenom u celosti Javni sektor: otpremnica se smatra prihvaćenom |
| Saglasnost pošiljaoca sa delimičnim prihvatanjem ili odbijanjem | 30 dana od prispeća e-prijemnice | Smatra se da je pošiljalac e-prijemnicu odbio u celosti |
5. Kada nije potrebno slati e-otpremnicu?
Zakon predviđa više izuzetaka. Najznačajniji su:
- promet na malo koji podleže fiskalizaciji;
- isporuke električne energije, gasa, vode i sličnih dobara preko distributivnih mreža;
- određena kretanja vojnih i bezbednosno osetljivih dobara;
- pojedina klinička ispitivanja lekova i medicinskih sredstava;
- određeni slučajevi vraćanja robe odmah nakon isporuke;
- kretanje robe kada primalac ili isporučilac nije subjekt javnog ili privatnog sektora, niti lice na koje se shodno primenjuju odredbe Zakona o subjektima privatnog sektora;
- kretanje manje količine robe kupljene u maloprodaji koja služi za reprezentaciju;
- kretanje vrednosnih vaučera, akciznih markica, novca kao zakonskog sredstva plaćanja, novina, časopisa i slično.
Izuzeci se tumače usko. Ako niste sigurni da li se neki od njih odnosi na vaš promet, bolje je to proveriti unapred nego tokom nadzora.
6. Šta ako sistem nije dostupan?
Ako dođe do prekida veze sa sistemom ili tehničkih problema, Zakon dozvoljava korišćenje e-otpremnice u papirnom obliku. Pošiljalac tada štampa tri primerka dokumenta, a kada se veza ponovo uspostavi, potrebne podatke unosi u sistem najkasnije prvog narednog radnog dana. Detalje o ovom postupku navodimo u odgovorima na često postavljana pitanja na kraju teksta.
7. Čuvanje elektronskih otpremnica
| Ko je pošiljalac | Rok čuvanja u sistemu |
|---|---|
| Subjekt javnog sektora (poslate ili primljene e-otpremnice) | Trajno |
| Subjekt privatnog sektora | Deset godina od isteka godine u kojoj je otpremnica poslata |
Pošiljalac takođe mora da čuva potpisani odštampani spoljni prikaz e-otpremnice, odnosno e-otpremnicu u papirnom obliku kada je izdata u skladu sa Zakonom. Ova obaveza traje deset godina od isteka godine u kojoj je otpremnica poslata.
8. Najčešći izazovi u praksi
Sistem e-otpremnica zamišljen je kao alat za digitalizaciju poslovanja, ali njegova primena otvara niz praktičnih pitanja:
- da li se Zakon primenjuje na sve vrste prometa robe;
- ko odgovara za netačne podatke u otpremnici;
- kako postupiti kod delimične isporuke ili vraćanja robe;
- da li postojeći ERP i logistički sistemi podržavaju nove obaveze;
- kako urediti odnose sa dobavljačima, kupcima i prevoznicima.
Najveći problemi u praksi najčešće ne potiču od samog Zakona, već od neusklađenosti između logistike, prodaje, skladišta, računovodstva i IT sistema. Zato pravovremena analiza poslovnih procesa može značajno smanjiti rizik od grešaka i prekršajne odgovornosti.
9. Kolike su kazne?
Kompanije nove obaveze često vide kao administrativno pitanje, ali posledice neusklađenosti mogu biti ozbiljne:
| Ko se kažnjava | Novčana kazna |
|---|---|
| Pravno lice | od 200.000 do 2.000.000 dinara |
| Odgovorno lice u pravnom licu | od 50.000 do 150.000 dinara |
| Preduzetnik (subjekt privatnog sektora) i prevoznik | od 50.000 do 500.000 dinara |
| Pravno lice – posebna kazna iz člana 14. Zakona | 300.000 dinara |
Pravno lice može biti kažnjeno u rasponu od 200.000 do 2.000.000 dinara, između ostalog zbog:
- propusta slanja e-otpremnica;
- neispunjavanja obaveza tokom inspekcijskog nadzora;
- neunošenja podataka u sistem nakon prekida rada sistema;
- korišćenja podataka iz sistema u nedozvoljene svrhe;
- nepotvrđivanja fizičkog prijema u propisanom roku;
- neprilaganja potpisanog odštampanog spoljnog prikaza e-otpremnice, odnosno spoljnog prikaza, u propisanom roku.
Posebna kazna od 300.000 dinara iz člana 14. Zakona izriče se pravnom licu koje nadležnom organu ne omogući uvid u dokumentaciju i tehničku opremu koja je predmet nadzora ili pokaže e-otpremnicu koja nije verodostojna. Za odgovorna lica, preduzetnike i prevoznike propisane su i dodatne novčane kazne.
10. Šta uraditi do kraja 2026. godine
Kako možemo da vam pomognemo?
Naš tim pruža pravnu podršku kompanijama u usklađivanju sa Zakonom o elektronskim otpremnicama, uključujući:
- procenu primene Zakona – da li se obaveze odnose na vaše konkretno poslovanje;
- analizu rizika – identifikaciju regulatornih i operativnih rizika;
- interne procedure – izradu procedura za otpremu i prijem robe;
- ugovore – usklađivanje ugovora sa dobavljačima, kupcima i logističkim partnerima;
- zastupanje – u inspekcijskim i prekršajnim postupcima.
Posebnu pažnju posvećujemo prepoznavanju rizika pre inspekcijskog nadzora ili spora.
Zaključak
Za kompanije koje prometuju robu, e-otpremnice nisu više pitanje buduće regulative, već deo svakodnevnog poslovanja. Prelazni period u kom se greške u podacima ne uzimaju u obzir traje zaključno sa 1. januarom 2027. godine, zato je sada pravi trenutak da proverite svoje procese. Pravovremena provera usklađenosti pomaže da izbegnete kazne, zastoje u poslovanju i nepotrebne troškove.
Želite da proverite da li se obaveze iz Zakona o elektronskim otpremnicama odnose na vaše poslovanje, analizirate postojeće procedure ili dobijete podršku u usklađivanju? Pišite nam na [email protected].
Često postavljana pitanja (FAQ)
Da li su e-otpremnice isto što i e-fakture?
Ne. E-faktura evidentira poslovnu transakciju i poresku obavezu, a e-otpremnica evidentira kretanje robe. Za istu isporuku robe u praksi mogu postojati i e-faktura i e-otpremnica.
Da li sve kompanije moraju da koriste sistem e-otpremnica?
Ne. Obaveza zavisi od statusa subjekta, vrste prometa i rokova primene Zakona. Ipak, od 1. oktobra 2027. godine sistem će obuhvatiti i promet robe između subjekata privatnog sektora.
Šta se dešava ako primalac ne potvrdi prijem robe?
Primalac mora da potvrdi fizički prijem robe na dan preuzimanja, a najkasnije tri radna dana od početka prijema. Ako to ne uradi u roku, e-otpremnica prestaje da važi istekom 30 dana od početka kretanja robe. Posle potvrde fizičkog prijema, primalac ima osam dana da pošalje e-prijemnicu.
Ko odgovara za netačne podatke u e-otpremnici?
To zavisi od toga ko je podatke uneo, ko je otpremnicu poslao i koje obaveze imaju pojedini učesnici u konkretnom slučaju. Zakon predviđa i prekršajnu odgovornost za pokazivanje e-otpremnice koja nije verodostojna. Zato je važno da kompanije uspostave jasne interne procedure za unos, proveru i obradu podataka.
Kolike su kazne za nepoštovanje Zakona?
Za pojedine povrede obaveza pravnim licima prete kazne od 200.000 do 2.000.000 dinara. Propisane su i kazne za odgovorna lica i preduzetnike.
Kako da proverim da li se Zakon primenjuje na moje poslovanje?
Treba analizirati vrstu robe, poslovni model, status učesnika u prometu i organizaciju logističkih procesa. U nekim situacijama primena Zakona nije očigledna, pa je preporučljivo uraditi prethodnu pravnu analizu.
Da li se e-otpremnica šalje za interne premeštaje robe između magacina istog pravnog lica?
Da. Subjekti privatnog sektora šalju internu e-otpremnicu kada robu premeštaju sa jedne adrese na drugu unutar istog pravnog lica, i to od 1. oktobra 2027. godine, kada počinje obaveza slanja e-otpremnica u prometu između subjekata privatnog sektora. Subjekti javnog sektora ne šalju interne e-otpremnice za kretanje robe unutar istog subjekta.
Da li je moguće koristiti papirnu otpremnicu i kako izgleda offline režim?
Da. Pri privremenom prekidu veze sa sistemom, zbog kvara sistema ili pada interneta, može se koristiti e-otpremnica u papirnom obliku. Pošiljalac štampa tri primerka sa istom numeracijom, obeležena sigurnosnim hologramskim nalepnicama koje pribavlja od NBS. Jedan primerak zadržava, a dva predaje prevozniku ili operateru prevoza. Kada se veza ponovo uspostavi, pošiljalac najkasnije prvog narednog radnog dana evidentira sve podatke koji nedostaju.
Ovaj članak je isključivo informativne prirode, ne odnosi se na pojedinačne situacije i ne predstavlja pravni savet. Ukoliko su Vam potrebne usluge pravnog savetovanja, budite slobodni da nas kontaktirate.
Stanković & Mijatović