Pregled najznačajnijih izmena i dopuna Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji

Skupština Republike Srbije donela je dana 26.11.2020. godine Zakon o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji (u daljem tekstu: Zakon). Navedeni Zakon stupio je na snagu dana 5.12.2020. godine, s tim što je primena pojedinih odredbi Zakona odložena na šta ćemo ukazati u daljem tekstu. 

Glavne novine koje novi Zakon uvodi ogledaju se u: 

  • Izmenama u načinu elektronske komunikacije između poreskih obveznika i poreske uprave;
  • Promenama u režimu ograničenja (zabrane) dodeljivanja PIB-a poreskim obveznicima;
  • Uvođenje mogućnosti izmirenja poreskih obaveza davanjem umesto plaćanja;
  • Uvođenju otvorenih investicionih fondova i alternativnih investicionih fondova bez svojstva pravnog lica u poreski sistem Republike Srbije i
  • Izmenama u kaznenoj politici.

U daljem tekstu ćemo analizirati navedene izmene Zakona i način na koji će one uticati na privredne subjekte.

 

Pregled najvažnijih izmena i dopuna Zakona. 

 

  1. Regulisanje elektronske komunikacije između nadležnih poreskih organa i poreskih obveznika.

Izmenama i dopunama Zakona precizirane su odredbe koje se tiču načina na koji poreski obveznici podnose pojedine zahteve elektronskim putem poreskim organima.

Tako će se počev od 1.1.2021. godine zahtev za povraćaj više ili pogrešno uplaćenog poreza, zahtev za poresku refakciju, zahtev za poreski kredit kao i zahtev za odlaganje plaćanja dugovanog poreza moći podneti neposredno, putem preporučene pošte ali i putem portala Poreske uprave. Takvim preciziranjem ukinuta je mogućnost podnošenja napred navedenih zahteva putem elektronske pošte organima Poreske uprave. 

Iz razloga prilagođavanja poreskih obveznika na ovu promenu Zakonodavac je predvideo odloženo dejstvo primene novog načina elektronske komunikacije/podnošenja zahteva poreskim organima za 1.1.2021. godine.

Takođe, izmenama propisa precizirano je da se poreski akt može dostaviti u elektronskom obliku fizičkom licu koje zahteve/poreske prijave podnosi preko portala Poreske uprave, u kom slučaju nije potrebna dodatna saglasnost fizičkog lica. Ukoliko fizičko lice zahtev/poresku prijavu podnese u papirnom obliku, poreski akt se može fizičkom licu dostaviti u elektronskom obliku samo u slučaju da se fizičko lice saglasi sa navedenim načinom dostavljanja.

Izmene i dopune Zakona koje se odnose na podnošenje zahteva putem portala Poreske uprave primenjuju se počev od dana 1.1.2021. godine.

 

  1. Izuzeci od pravila kada nije moguće/dozvoljeno dodeljivanje PIB-a poreskim obveznicima.

Izmenama i dopunama Zakona precizirana je odredba Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji kojom se reguliše izuzetak od pravila kojima se propisuje zabrana dodele PIB-a u poreskom postupku, tako da  je sada propisano da će Poreska uprava dodeliti PIB:

  • ako su dospele a neizmirene obaveze po osnovu javnih prihoda  do 100.000,00 dinara i ukoliko ove obaveze budu izmirene u roku od 8 dana od dana podnošenja zahteva za dodelu PIB-a odnosno ukoliko u tom roku bude pružena neopoziva bankarska garancija ili menica avalirana od strane poslovne banke, ili
  • ako su dospele a neizmirene obaveze po osnovu javnih prihoda nastale u vezi sa obavljanjem delatnosti, obaveze privrednih subjekata koji su brisani iz propisanih registara pravnosnažnom sudskom odlukom nadležnog organa u postupku stečaja;

Naime, Poreska uprava je u prethodnom periodu pogrešno tumačeći odredbe Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji u praksi neretko oduzimala PIB pravnim licima i preduzetnicima čiji je osnivač isto lice koje je osnivač pravnog lica nad kojim je pravnosnažnim rešenjem zaključen stečajni postupak bankrotstvom. 

Ovim izmenama, Zakonodavac je izričito propisao da će se PIB dodeliti poreskom obvezniku ako dospele a neizmirene obaveze po osnovu javnih prihoda nastale u vezi sa obavljanjem delatnosti predstavljaju obaveze privrednih subjekata koji su brisani iz propisanih registara pravnosnažnom sudskom odlukom nadležnog suda u postupku stečaja. 

Takođe, Zakonodavac je predvideo da će, nakon stupanja na snagu Zakona, poreskim obveznicima po podnetom zahtevu Poreska uprava vratiti privremeno oduzet PIB u skladu sa izmenama Zakona koje u izuzetnim slučajevima dozvoljavaju dodelu PIB-a poreskim obveznicima kojima je inače zabranjena dodela istog. Naravno, da bi ostvarili ovo pravo na vraćanje PIB-a poreski obveznici moraju ispuniti propisane uslove za dodelu PIB-a u slučajevima kada je dodela PIB-a propisana kao nedozvoljena.

Izmene i dopune Zakona koje se odnose na preciziranje izuzetaka od zabrane dodeljivanja PIB-a poreskim obveznicima primenjuju se počev od dana 5.12.2020. godine.

 

  1. Naplata poreza davanjem umesto plaćanja.

Zakonodavac je izmenama i dopunama Zakona dozvolio mogućnost i uslove pod kojima poreski obveznik može poresku obavezu izmiriti davanjem umesto plaćanja.

Naime, izuzetno je dozvoljeno poreskom obvezniku da porez može platiti davanjem umesto plaćanja, u slučaju kada je poreska obaveza veća od 50.000.000,00 dinara, na način i pod uslovima koje će Vlada utvrditi naknadno donetom odlukom, i to samo u slučajevima kada postoji interes Republike Srbije za sticanjem određene imovine.

Izmene i dopune Zakona koje se odnose na mogućnost naplate poreza davanjem umesto plaćanja primenjuju se počev od dana 5.12.2020. godine.

 

  1. Uvođenje otvorenih investicionih fondova i alternativnih investicionih fondova bez svojstva pravnog lica u poreski sistem Republike Srbije.

Izmenama i dopunama Zakona kao poreski obveznik/poreski dužnik pored pravnog i fizičkog lica određen je i investicioni fond koji nema svojstvo pravnog lica. 

U cilju identifikacije fondova kao poreskih obveznika poreska uprava će po podnetoj prijavi za registraciju fonda u poreskoj upravi svakom fondu dodeliti PIB. Rok za podnošenje prijave iznosi pet dana od dana upisa u propisani registar fondova, a obavezu podnošenja poreske prijave snosiće društvo za upravljanje fondom.

Poreske obaveze fonda, u ime i za račun fonda, ispunjavaće društvo za upravljanje fondom iz imovine fonda. Pored obaveze ispunjavanja poreskih obaveza društvo za upravljanje fondom je novim izmenama i dopunama Zakona obavezano i da obavlja druge poslove u vezi sa poreskim obavezama fonda kao što su podnošenje prijave za registraciju, podnošenje poreskih prijava, primanje poreskih i poresko upravnih akata, vođenje poslovnih knjiga i evidencija radi oporezivanja, ispunjenje odnosno plaćanje poreskih obaveza i drugo.

Takođe, poreske obaveze koje nastaju u slučaju raspuštanja fonda, odnosno prestanka postojanja fonda, ispunjava društvo za upravljanje fondom.

Sažeto, izmenama i dopunama Zakona propisano je da fond, kao poreski obveznik, ima sva prava i obaveze kao i drugi poreski obveznici u skladu sa Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji (pravo na povraćaj više ili pogrešno uplaćenog poreza, pravo na poresku refakciju, pravo na poreski kredit i dr.), a sva prava i obaveze fond će ostvarivati posredstvom društva za upravljanjem fondom.

Izmene i dopune Zakona koje se tiču uvođenja fondova u poreski sistem RS počinju sa primenom dana 5.12.2020. godine.

 

  1. Uvođenje novog poreskog krivičnog dela – Poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost.

Izmenama i dopunama Zakona uvedeno je novo poresko krivično delo umesto prethodno postojećeg krivičnog dela Neosnovano iskazivanje iznosa za povraćaj poreza i poreski kredit.

Novim poreskim krivičnim delom propisana je nova radnja krivičnog dela, pored ranije postojće radnje neosnovanog iskazivanja iznosa za povraćaj PDV-a i poreskog kredita, a koja predstavlja delo poreske utaje izbegavanjem plaćanja PDV-a nepodnošenjem poreskih prijava za PDV, podnošenjem poreskih prijava neistinitog sadržaja ili izbegavanje plaćanja PDV-a na drugi način. 

Takođe, izmenama Zakona propisan je novi (viši) prag odnosno iznos koji poreski obveznik mora ostvariti (ili izbeći – u zavisnosti od radnje krivičnog dela) kako bi mogao biti mogao biti kažnjen za teže oblike poreske prevare u vezi sa PDV-om. 

Tako će od ovih izmena i dopuna za teži oblik poreske prevare u vezi sa PDV-om poreski obveznik odgovarati ukoliko prevarom utaji iznos PDV-a u iznosu većem od 5.000.000,00 dinara umesto dosadašnjih 3.000.000,00 dinara. Za navedeni teži oblik krivičnog dela poreske prevare poreski obveznik može biti kažnjen kaznom zatvora od 2-8 godina i novčanom kaznom.

Za najteži oblik poreske prevare u vezi sa PDV-om poreski obveznik će odgovarati ukoliko prevarom utaji iznos PDV-a u iznosu većem od  15.000.000,00 dinara umesto do sada propisanih 10.000.000,00 dinara. Za navedeni teži oblik krivičnog dela poreske prevare poreski obveznik može biti kažnjen kaznom zatvora od 3-10 godina i novčanom kaznom.  

Navedenim izmenama i dopunama usaglašeno je ovo poresko krivično delo propisano Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji sa propisanim krivičnim delom Poreska utaja propisanim u Krivičnom Zakoniku RS.

U praksi navedeno  znači da se u slučaju ostvarivanja neosnovanog povraćaja PDV-a, na osnovu prijava neistinitog sadržaja, u iznosu od npr. 4.000.000,00 dinara poreski obveznik može kazniti kaznom zatvora od 1-5 godina, dok se po ranije važećim odredbama za istu visinu poreskog prestupa mogao kazniti kaznom zatvora od 1-8 godina. 

Izmene i dopune Zakona koje se odnose na propisivanje novog krivičnog dela Poreske prevare u vezi sa PDV-om primenjuju se počev od dana 5.12.2020. godine.

Ako Vam je ovaj tekst bio koristan i želite da Vas obavestimo o novim tekstovima na našem sajtu, prijavite se na našu mailing listu.

Scroll to Top